Novembar, decembar i januar su mjeseci koji gradovima širom BiH donese jednu vrlo neugodnu i opasnu pojavu: smog.
Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla).
Gradovi u razvijenim dijelovima svijeta koji su imali ovaj problem, uspjeli su ga prevladati, zahvaljujući strogim i jasnim regulativama. Međutim, čini se da se kod nas smog doživljava kao uobičajena atmosferska pojava te da ne treba raditi na njegovom smanjenju.
Nažalost, svijest o uticaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokom nivou.
S obzirom na promjer, ovakve čestice mogu lako dospjeti u organizam putem respiratornog trakta i često se povezuju sa signifikantnim porastom oboljevanja od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te sa većom stopom smrtnosti.
Smog pogoršava kliničku sliku kod astmatičara, a, uz pušenje, jedan je od glavnih razloga povećanja stope obolijevanja od raka pluća.
Oko 90% svjetske populacije je izloženo opasno visokim nivoima zagađujućih supstanci u zraku. Iz Svjetske zdravstvene organizacije je početkom maja 2018. došlo upozorenje kako zagađenje zraka uzrokuje oko 7 miliona smrtnih slučajeva godišnje.
Nauka govori
