Iako su danas bolnice, lekovi i terapije mnogo naprednije i sofisticiranije, a uspešnost liječenja na neuporedivo većem nivou nego do pre samo tridesetak godina, šokantno je saznanje koliko se zapravo osnovni zdravstveni koncepti nisu mijenjali od pedesetih godina dvadesetog vijeka pa do danas.
Naime, sistem zdravstva je manje više ostao isti. Pacijent mora imati osiguranje ili novac kako bi platio za lijekove i usluge. I u zemljama u kojima je (tehnički) liječenje besplatno, za te pacijente zapravo plaća država (u manjem broju slučajeva humanitarne organizacije ili čak crkve). Ljekari, medicinske sestre, zdravstvena administracija, zakazivanje, čekanje, raznorazne analize, procjene, mišljenja. Sve je to bilo i ostalo svakodnevnica zdravstvenog sistema, čak i u razvijenim zemljama. A šta ako se cijeli sistem može promjeniti i unaprijediti, uz velike benefite i za pacijente, kao i za medicinsko osoblje?
Digitalni Hipokrat
Zemlje širom svijeta se sve više suočavaju sa velikim brojem hroničnih bolesnika. Ove dijagnoze zahtevaju dugotrajne terapije, a neke i od njih i višegodišnje liječenje i njegu. Klasičan zdravstveni sistem nije dizajniran za veliki broj hroničnih medicinskih stanja, a bolnice, ma kako velike i opremljene bile, ne mogu da sagledaju veliki broj pacijenata u jednom trenutku.
Sa druge strane, napredak u raznim granama medicine doveo je do prave eksplozije medicinskih podataka, novih tehnika liječenja i terapija. Na primer, samo u oblasti dermatologije se za godinu dana objavi više od deset hiljada novih istraživanja. Procenjuje se da godišnje ima više od sto hiljada novih medicinskih studija u svetu. Jasno je da nijedan stručnjak ne može sam da isprati ovoliku količinu podataka.
Tu na scenu stupaju računari i veštačka inteligencija. Iako većina ljudi misli da je Ai – Artificial intelligence (veštačka inteligencija) i Augmented Reality – Ar (veštačka stvarnost) nešto potpuno novo što će tek zaživeti, zapravo mi već godinama živimo sa Ai proizvodima i uređajima. Preko dve milijarde glasovnih pretraga nedeljno koristi Ai, kada pretražujete internet koristite Ai, kada vam tablet ili računar preporučena film ili muziku – takođe je u pitanju Ai. I većina banaka koristi Ai na svojim računarima, pa čak i marketing agencije kako bi znali koje oglase da vam ‘serviraju’. Takođe, većina ljudi misli da je korišćenje računara u medicini vezano samo za obradu podataka. Zapravo, u pitanju je mnogo više od toga.
Računari znaju sve o vama
Računari su oduvek bili mnogo bolji od ljudi u obradi velikih količina podataka na brz i efikasan način. Tako danas ljekari širom sveta koriste računarske algoritme i softver koji sa tačnošću od čak 80 posebno može da predvidi da li imate rizik od dijabetesa i srčanih problema. I ne samo to – ovaj softver može da preporučuje i najbolje terapije i lijekove, ponovo vezano za konkretnog pacijenta i njegovo stanje i navike.
Ono gde Ai i računari briljiraju je borba protiv jedne od najvećih pošasti modernog doba – kancera. Samo u SAD se godišnje obavi 11 miliona mamograma, ali je ogroman procenat njih netačan, tj. dovodi do toga da se i zdravim pacijentkinjama saopšti da imaju kancer, dok se drugi slučajevi ne prepoznaju. Korišćenje Ai algoritma je dovelo do toga da je tačnost mamograma povećana za čak 30 puta, a računar prepoznaje kancer sa tačnošću od čak 98 posto, i značajno smanjuje potrebu za biopsijama.
Druge IT kompanije razvijaju posebne senzore za jeftine i pristupačne računare, koji će omogućiti da se uzorci ćelija sa kancerom odmah prepoznaju, a sistem će biti automatizovan, što će omogućiti i najmanjim bolnicama u udaljenim krajevima da koriste ovakve sisteme. Sistemi će koristiti senzore koji koštaju manje od dvadeset dolara, te ih može zameniti i neko ko nema znanja o tehnologiji. Takođe, razvijaju se i baze podataka sa nekoliko desetina miliona pacijenata, a računar na osnovu njih može da ‘nauči’ kako da odmah prepozna određenu dijagnozu. Ne treba reći da nijedan ‘pravi’ (ljudski) ljekar nije nikada pregledao ovoliki broj pacijenata u svojoj karijeri.
Doktor više ne dolazi
Superkompjuteri su obično veliki, troše mnogo energije, te zahtevaju veliki broj IT stručnjaka. Međutim, sa razvojem procesora najnovije generacije, i običan stoni računar može imati veliku procesorsku snagu i veliku količinu memorije za (relativno) prihvatljivu cijenu. Uz korišćenje open source (slobodnog softvera) rešenja za medicinu, računari mogu da sami prepoznaju simptome – računar nikada nije umoran, ne traži platu i prekovremeni rad, nije mu ni teško da ‘obradi’ stotine, pa i hiljade pacijenata – za razliku od tradicionalnih ljekara.
Takođe, Ai modeli imaju procenat greške od samo par procenata, dok ljekari griješe u otprilike 25 posto slučajeva, što je uslovljeno dostupnim metodama liječenja, znanjem i iskustvom. Kompanija Google tako ima projekat DeepMind Health, koji u saradnji sa klinikama, istraživačima i naučnicima razvija algoritme za konkretne zdravstvene probleme širom sveta. Korišćenjem veštačke inteligencije naučnici su sa velikom tačnošću uspeli da predvide širenje virusa u Africi i Aziji, a računari su dali i prijedlog koje slojeve stanovništva treba prvo vakcinisati što se na terenu ispostavilo kao tačno.
Kako će biti kod nas?
Alex Savu, tehnološki stručnjak iz Kanade, kaže da ipak nije ubeđen u to da će nas uskoro liječiti roboti i kompjuteri.
“Ma koliko brzo tehnologija napredovala, ona neće moći da u potpunosti zameni ljudske ljekare. Zahvaljujući tehnologiji, spašava se veliki broj života svakog dana, ali će ljudi ipak ostati nezamjenljivi”, smatra Aleks.
I u našem regionu, računari su promenili svakodnevni rad ljekara i medicinskog osoblja.
Dr Nataša Jordanov-Mitić kaže da joj internet dosta pomaže u radu sa pacijentima: “Internet mi pomaže da pratim literaturu iz medicine, kao i informacije o najnovijim lijekovima. Putem e-maila redovno komuniciram sa drugim ljekarima, a zahvaljujući tome, moji pacijenti dobijaju kvalitetnije i savremeno liječenje”.
IT stručnjak Ivan Mladenović kaže da građani ipak ne bi trebali sami da koriste internet i informacije sa njega kada je liječenje u pitanju.
“Na internetu se može potražiti informacija, ali nikako i dijagnoza. Postoji dosta stručnih sajtova kao i dobrih foruma na temu zdravlja i medicine,ali korisnici često ne mogu da naprave razliku. Između virtualnog i realnog lekara dajem glas ovom drugom”, kaže Mladenović.
Terapija stiže dronovima
Tehnologije u medicini nisu ograničene samo na računare. Širom sveta se već neko vreme koriste dronovi – male autonomne letelice – za dostavu lekova i medicinskog materijala. U Australiji i na Novom Zelandu ovaj način se pokazao kao naročito efikasan, jer je dosad snabdevanje vršeno avionima, uz visoke troškove. I mnoge veledrogerije i apoteke u SAD i Kanadi razmatraju programe dostave lijekova dronovima – često su u pitanju starije osobe i osobe sa invaliditetom, kojima je i odlazak do apoteke veliki napor, a tradicionalni metodi dostave ne funkcionišu, što zbog zakonskih propisa, što zbog neisplativosti za kompanije koje vrše dostave.
Nema sumnje da će u budućnosti tehnologija biti sve prisutnija u oblasti zdravstva. Već imamo razne kućne uređaje za kontrolu pritiska, pulsa i šećera u krvi, a oni će uskoro moći da komuniciraju preko interneta, te da sami pošalju ove podatke ljekaru ili hitnim službama
Izvor: https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/1/24/lijecit-ce-nas-kompjuteri-terapiju-dostavljati-dronovi
